[IN MEMORIAM] Luciano Sušanj (1948. – 2024.)

Osvojio je kao senior 6 naslova državnog prvaka i 13 naslova republičkog prvaka. Postigao je sveukupno 20 rekorda Jugoslavije, uz to je postigao i 16 rekorda Hrvatske. Na godišnjim tablicama Atletskog saveza Jugoslavije zauzeo je 1. mjesto: na 400 m 1969., 1972. i 1973. te na 800 m četiri puta uzastopno od 1973. do 1976. Na godišnjim tablicama najboljih svjetskih rezultata zauzeo je na 800 m 2. mj. 1975., 3. mj. 1974. i 7. mj. 1976. Njegov državni rekord na 880 yardi (1:46,7 min.), postignut 1975. u Celju, bio je ujedno i Europski rekord. Osobni i državni rekord na 800 m (1:44,07 min.), ostvaren u Rimu 1974. vrijedio je i kao rekord Balkana četiri desetljeća, sve do 2015. Ujedno je taj rekord na 800 m u trenutku postizanja (4. rujna 1974.) bio 3. najbolji rezultat svih vremena. Svoju natjecateljsku karijeru završio je u 30. godini 1978. kao član AK Kvarnera.

Njegov rekord na 800 m ujedno je i najstariji hrvatski seniorski rekord postignut na otvorenom (47 godina). Posjeduje i dvoranski rekord Hrvatske na 400 m (46,38 min.), ostvaren u Rotterdamu 1973., koji je najstariji seniorski dvoranski rekord (48 godina).

Sudjelovao je na: Olimpijskim igrama 1972. u Münchenu i 1976. u Montrealu, Europskom prvenstvu: 1969. u Ateni i 1974. u Rimu, Europskim dvoranskim igrama: 1969. u Beogradu, 1972. u Grenobleu, 1973. u Rotterdamu i 1974. u Göteborgu, u polufinalu ekipnog Kupa Europe: 1973. u Celju i 1975. u Leipzigu te na Mediteranskim igrama 1971. u Izmiru.

Obnašao je brojne dužnosti u sportu. Bio je predsjednik Komisije za vrhunski sport Jugoslavije, član Savjeta Europske atletske asocijacije (EAA) od 1986. do 1990. i član Tehničke komisije Mediteranskog odbora MI-a. U hrvatskom je sportu bio na visokim dužnostima. Gotovo četiri mandata bio je predsjednik Hrvatskog atletskog saveza (2000. –2014.) Pod njegovim vodstvom ostvareni su najveći rezultatski uspjesi u povijesti hrvatske atletike. Paralelno je u istom razdoblju bio član Vijeća i jedan od dopredsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Uz to bio je i dopredsjednik HNK Rijeke te predsjednik AK Kvarnera u više mandata. Dok je bio na čelu kluba 2016. Sara Kolak postigla je najveći uspjeh u povijesti riječke atletike osvajanjem zlatne medalje na OI 2016. u Rio de Janeiru u bacanju koplja. Izabran je ponovno za predsjednika Kvarnera u mandatnom razdoblju 2017. – 2021.

U sportu je aktivno proveo više od pet desetljeća. Svojim je ukupnim djelovanjem kao sportaš i dužnosnik dao iznimno velik doprinos riječkom, primorsko-goranskom i hrvatskom sportu. Prema rezultatima ostvarenima u natjecateljskoj karijeri, najuspješniji je pojedinac hrvatske atletike u XX. stoljeću te najuspješniji atletičar svih vremena. Ujedno je jedan od najtrofejnijih sportaša u povijesti sporta Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Proglašen je najboljim sportašem Hrvatske, u izboru Sportskih novosti 1974. i najboljim sportašem regije – Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, u izboru Glasa Istre i Novog lista, četiri puta uzastopno od 1973. do 1976. Za dugogodišnje djelovanje u sportu primio je brojna priznanja. Dobio je: Republičku nagradu fizičke kulture, 1989., Državnu nagradu za sport „Franjo Bučar“ za životno djelo, 2016. u izboru MZO-a, Nagradu za životno djelo Zajednice sportova PGŽ-a, 2013. i Godišnju nagradu Grada Rijeke za iznimna postignuća u sportu, 1973. Bio je na čelu HAS-a kada im je dodijeljena Nagrada HOO-a Matija Ljubek, 2012. Dobitnik je i Zlatne plakete JOK-a i ASJ-a te Zlatne značke SFKJ-a.

Obitelji i suradnicima izražavamo iskrenu sućut.